Proizvod je finalni produkt rada čoveka ili preduzeća i predstavlja ogledalo njegovih aktivnosti u tom procesu rada. Proizvodnja je kompleksan proces na koju mogu da utiču različiti faktori te samim tim postoji velika verovatnoća umanjenja planiranog kvaliteta proizvoda. Samo onda kada su svi parametri proizvodnje zadovoljeni može se reći da je proizveden kvalitetan proizvod.
Da bi se stvorio kvalitetan proizvod potrebno je pre svega imati visok nivo kontrole u internim uslovima tj. u procesu proizvodnje a po plasiranju proizvoda potreba je i eksterna kontrola od strane nadležnih institucija. Razlog tome jeste upravo sirugnost proizovda tj. njegova ispravnost. Svedoci smo velikog broj proizvoda čija je sigurnost ili ispravnost „stavljena pod znak pitanja“ ili pak postoji veliki broj proizvoda koji svakako ne bi trebali da se nalaze na tržištu.
Evropski standardi su svakako podigli nore kvaliteta i sigurnosti proizvoda i usluga koji se nalaze na tržištu i vidimo da se tra granica svakodnevno pomera ka ekološki opravdanim proizvodima. U našoj zemlji sa druge strane, iako postoje Zakoni i uredbe o sigurnosti proizvoda može se reći da je sprovođenje istih zanemarljivo.
2. STRUKTURA KVALITETA I SIGURNOSTI FUNKCIONISANJA PROIZVODA
Kako bi se lakše formulisao kriterijum i njegova struktura kao i to šta čini jedan proizvod sigurnim i funkinalnim treba se osvrnuti na osnovne kriterijume kvaliteta. Ovde treba izdbojiti subejktivni kriterijum, kriteijum zasnovan na proizvodu, korisniku, vrednosti i proizvodnji.[1]
2.1. Kriterijum kvaliteta
2.1.1. Subjektivni kriterijum ( Judgemental Criterion)
Ovaj kriterijum počiva na ideji da je kvalitet sinonim za superiornost ili izvrsnost. Zbog toga, ovaj kriterijum neki autori nazivaju i transcedentni ( onaj koji seže iznad uobičajenog nivoa ). Na subjektivnom poimanju kvaliteta zasniva se i ideja o građenju imidža pojedinih proizvoda i kompanija, koji su znalački umeli da iskoriste i proizvođači kao što su Adidas, Alfa Romeo, Hilton hoteli itd. Pošto ne daje jasne smernice za merenje kvaliteta, a time i osnovu za donošenje odluka, ovaj kriterijum ima vrlo malu praktičnu vrednost za menadžere.
2.1.2. Kriterijum zasnovan na proizvodu/usluzi ( Product-Based Criterion)
Ovaj kriterijum tretira kvalitet kao funkciju specifičnih, merljivihparametara i razlike u kvalitetu pripisuje razlici u kvantitetu neke odkarakteristika proizvoda, recimo, broju varova po jedinici dužinezavarenog spoja, specifičnoj potrošnjigoriva ili količini hrane u porciji.Ovo znači da se višim nivoom kvaliteta smatra onaj kod koga izabrani parametar ima vrednost koja više odgovara zahtevima korisnika ( veća vrednost u slučaju zavarenog spoja i količini hrane u porciji a manju u potrošnji goriva ).
2.1.3. Kriterijum zasnovan na zahtevima korisnika ( User-Based Criterion)
Ovaj kriterijum se zasniva na pretpostavci da je kvalitet ono što korisnici odnosno potrošači žele. Zasnovana na ovom kriterijumu, definicija kvaliteta kaže da kvalitet predstavlja svrsishodnost ili pak, stepen dobrote obavljanja osnovne funkcije. Prema ovom kriterijumu i čamac na vesla i gliser su svrsishodni svojoj nameni, transportu na vodi.
Ukoliko je prioritet rekreacija, čamac na vesla će biti sredstvo za zadovoljenje potreba korisnika, dok u slučaju želje za brzom vožnjom gliser će nesumnjivo zadobiti naklonost korisnika.
Iskustvo Nissan-a, koji je 1960 godine pokušao da plasira Datsun na američko tržište je dobar primer primene koncepta svrsishodnosti. Iako je bio vrlo ekonomičan u potrošnji goriva i lak za održavanje, zbog nedostatka konfora, relativno male brzine koju je razvijao Datsun nije naišao na dobar prijem kod američkih vozača. Nakon što su japanci prihvatili stvarnost, uspeli su da plasiraju svoje vozilo u Americi pod imenom Nissan.
2.1.4. Kriterijum na bazi vrednosti ( Value-Based Criterion)
Veza svrsishodnosti ili nivoa zadovoljstva proizvodom i cenepredstavlja osnovu ovog kriterijuma. To znači da se kvalitetnim proizvodom smatra onaj koji je u najmanju ruku isto toliko dobar kao i konkurentski proizvod, a prodaje se po nižoj ceni. Ovaj kriterijum podrazumeva: u dovoljnoj meri zadovoljiti zahteve korisnika, a biti jeftiniji od konkurenata.
2.1.5. Proizvodni kriterijum ( Manufacturing-Based Criterion)
Ovaj kriterijum pod kvalitetom podrazumeva postizanje zacrtanog ishoda proizvodnih procesa ili, drugim rečima, postizanje specificiranih parametara. Za datu veličinu, pod specifikacijom podrazumevamo par: ciljna vrednost - pripadajuća tolerancija, određen od strane projektanta proizvoda/usluge. Ciljna vrednost je ona kojoj se teži, dok tolerancija predstavlja odgovor na stvarnost, projektanti su svesni da je nemoguće postići i održati ciljnu vrednost sve vreme proizvodnje. Primer specificirane dužine je “0.222cm+-0.002cm”, gde je ciljna vrednost 0.222cm, a tolerancija, tj. dozvoljeno odstupanje od idealne veličine 0.002cm.
[1] Ivanchevich, J.M., Lorenzi, P., Skinner, S.J., with Crosby, P.B., Management: Quality and Competitiveness, Irwin, 1994