Stres je dinamično stanje u kojem je individua suočena sa šansama, ograničenja ili zahtevima koji su vezani za njegove ili njene želje a ostvarenje istih je veoma važno i u isto vreme nesigurno. Stres je kompleksno stanje, tako da ćemo ga pogledati izbliza. Stres se može manifestovati i pozitivno i negativno. Stres meže biti pozitivan kada situacija nudi šansu iz koje možemo nešto dobiti, npr. samo provociranje koje praktikuju sportisti može biti stresno, ali ovo moće da dovede i do dostizanja maksimalnih mogućnosti. Sa druge strane kada imamo ograničenja i zahteve stres može biti negativan. Istražićemo ova dva faktora - ograničenja i zahteve.
Ograničenja su barijere koje brane da radimo ono što želimo. Kupovina novog sportskog ultimativnog vozila (SUV) može biti želja, ali ako ne možemo da priuštimo sebi 43000$ onda smo ograničeni od kupovine istog. Prema tome, ograničenja nam ne dozvoljavaju da kontrolišem situaciju i da stvar uzememo u svoje ruke. Ako ne možeš da ppriuštiš SUV, ne možeš da ga dobiješ. Zahtevi, sa druge strane, mogu da nas nateraju da se odreknemo nečega što želimo. Ako želimo da idemo da gledamo film sa prijateljem u utorak uveče a imamo važno istraživanje u sredu, istraživanje će veorvatno imati prednost. Tako, zahtevi preuzimaju naše vreme i teraju nas da promenimo prioritete.
Ograničenja i zahtevi mogu da dovedu do potencijalnog stresa. Kada ste upareni sa nesigurnošću ishoda i značaja ishoda, potencijalni stres postaje stes. Nebitno od situacije, ako ako pomerite nesigurnost ili bitnost, pomerate i stres. Npr. ogrnaičeni smo svojim budžetom tako da ne možemo da kupimo SUV, ali ako ste upravo dobili jedan na radio emisiji, vaš osećaj nesigurnosti znaačajno će opasti. Dalje, ako dolazite na ispit bez opterećenja koju će te ocenu dobiti, značaj tog ispita je onda veoma niska. Sa druge strane, kada ograničenja i zahtevi imaju uticaja na neki važan događaj a iskoh je nepoznat, dodaje se pritisak - pritisak koji rezultira stresom.
Iako ne pokušavamo da smanjimo stres kod ljudi veoma je važno da se prepoznaju dobri i loši faktori koji mugu da utiču na stres. Naravno, kada uzmemo u obzir promene, kao što je restrukturiranje, koja su veoma česta u USA kompanijama ije ni čudo što je stres toliko rasprostranjen. A koliko je raspostranjen? Problemi vezani za stres koštaju američke kompanije oko 300 milijardi godišnje i to u obliku smanjena produktivnosti, isplata odšeta radnicima, obrtu kapitala i cene zadravstvenih troškova. Stres na spolu ne poznaje granice.
U Japanu, koncept nazvan karoši, znači smrt od previše rada - zaposlni koji umiru nakon rada od preko 3000 sati godišnje - 18 i više sati svakog dana sa skoro svakim minuntom isplaniranim do poslednjeg detalja. Oko 10000 individua umire svake godine od infrakta ili šloga sa uzrokom smrti koji je definisan kao karoši. Mnogi zaposleni u Japanu, bukvalno, rade dok ne umru - među kojima neki rade više od 3100 sati godišnje. Zaposleni u Austrraliji, Nemačkoj i Britaniji, takođe pate od bolesti koja je uzrokovana streom, što njihihove organizacije košta milijarde dolara.