Six Sigma metodologija nije potpuno nova tvorevina. Ključni koncepti postoje već duže od jedne dekade, a Six Sigma metodologija ih integriše u sistem koji proizvodi rezultate. Metodologija je nastala u kompaniji Motorola, sredinom osamdesetih godina prošlog veka, a razvijena je za potrebe analize proizvodnih procesa i eliminacije defekata. Ovakav pristup je, nakon Motorole, 1991. godine usvojila i kompanija Texas Instruments. U ovoj kompaniji metodologija ide i korak dalje, gde nalazi univerzalnu primenu unutar organizacije, posmatranjem ne samo proizvodnih procesa, već i svih ostalih. Dakle, metodologija se primenjuje u proizvodnji, u razvoju proizvoda, softvera, poslovnih procesa, itd, kao i svim drugim aspektima poslovanja. Texas Instruments je otkrio da pored toga što je sistem za dijagnostiku, Six Sigma metodologija može da obezbedi i predvidljive mere za kratkoročne operacije procesa.
Danas postoji mnoštvo kompanija koje su uvidele neophodnost primene Six Sigma metodologije. Između ostalih, to su: General Electric, Sony, Citibank, Whirpool, ABB i mnoge druge. Investiranje u implementaciju Six Sigma metodologije se kompanijama mnogostruko isplati.
Šest sigma (engl. Six Sigma) predstavlja upotrebu rezličitih alata usmerenih na kontinualno uanpređivanje kvaliteta svih procesa, osnosno na identifikovanje i eliminisanje defekata i uzroka defekata u svim proceima stvaranja i isporuke vrednosti od dobavljača pa sve do krajnjih kupaca.[1]
Ovaj koncept evoluirao je iz koncepta kompanije Motorola te sa danas manifesuje kao poslebna poslovnna filozofija koja u sebi objedinjuje statistički i strateški (poslovni) sspekt unapređeivanja kvaliteta svih poslovnih procesa.
Osnovu sistema kvaliteta 6 sigma čini ocena odstupanja stvarnih pokazatelja procesa od krive normalne raspodele odstupanja. Kada se ovi ili oni pokazatelji procesa nalaze u određenim granicama odstupanja, kvalitet procesa je visok. Jedinica odstupanja, u statističkom smislu, je ˝sigma˝.[2] Uočljivi efekat se postiže pri odstupanju ne većem od 4,5 sigma. U tom slučaju broj defekata na milion jedinica je 3,4, ako su procesi stabilni. Zato je cilj svih kompanija ostvariti sve procese tako da svi parametri svakog procesa imaju vrednost indeksa preciznosti (potencijala) Cp = 2 ili veći.
......
Mera savršenstva bilo kog procesa je njegovo rasipanje. Ako se nedozvoljena rasipanja procesa identifikuju ranije smanjuju se troškovi naknadne obrade i dorade defektnih proizvoda. Kada defekti prođu ceo ciklus proizvodnje dopunjuju se novim defektima, tako da mogućnost dorade, kompenzacije moralnog gubitka klijenta i nepouzdanost proizvoda rastu geometrijskom progresijom. To spada u cenu niskog kvaliteta. Zato je jedan od zadataka borba sa rasipanjima procesa i njihovo zadržavanje u minimalnim okvirima, primenom metodologije 6σ. Za neke korporacije pokazatelj od 3,4 defekta na milion mogućih je visok ideal. Takav nivo savršenstva se postiže visokom cenom izraženom kroz angažovanje svih zaposlenih i značajne investicije.
Koncepcija 6σ je koncepcija neprekidnog usavršavanja. Podaci ispitivanja pokazuju da u slučaju kada nema formalnog programa kvaliteta, većina kompanija ne izlazi iz okvira 3 ili 4 sigma.
Prva i najočiglednija prednost metodologije 6σ je povećanje rentabilnosti i profita, za račun smanjenja direktnih troškova kvaliteta. Osim toga, podiže se nivo zadovoljstva korisnika. Smanjenjem broja defekata i skraćenjem proizvodnog ciklusa raste proizvodnost rada i obim finalnih proizvoda.
Visoki zahtevi u pogledu kvaliteta: manji broj defekata (manji i od dopuštenog nivoa i očekivanja korisnika) i smanjenje rasipanja procesa su rezultatprimene računarske obrade statističkih podataka.
Imajući u vidu iznete činjenice, koje su samo mali deo činjenica vezanih za kompleksnu problematiku 6σ, kao i ogroman broj kompanija koje koriste metodologiju 6σ, može se zaključiti da je Šest sigma filozofija kvaliteta u 21. veku, jer je:
- usmerena ka korisnicima i njihovoj satisfakciji,
- usmerena ka sniženju troškova kvaliteta i povećanju profita,
- bazirana na podacima i činjenicama pri donošenju odluka i
- moćna filozofija smanjenja grešaka (defekata) i rasipanja procesa.
[1] Ilić D., Savremene tehnologije i koncepti menadžmenta, Univerzitet „Union – Nikola Tesla“, Fakultet za strateški i operativni menadžment, Beograd, 2015.
[2] Lazić M.: Šest sigma - fantazija, zabluda ili činjenica?, Zbornik radova ISBN: 86- 80581-77-1, Festival kvaliteta 2005., Kragujevac, 2005.