Društvo i društvene pojave fasciniraju ljude od prvih organizovanih ljudskih zajednica. Uticaj geografskih činilica ili uopšteno geografske pojave predstavljaju verovatno najstariji oblik objašnjavanja određenih društvenih pojava tj. povezivanja i uslovljavaja društvenih pojava prirodnim manifestima. Suština ovih teorija sastoji se u naglašavanju geografskog faktora kao odlučujućeg u formiranju strukture i razvitka društva. Takvi geografski faktori koji djeluju na društvo jesu: geografski položaj, nadmorska visina, klima, konfiguracija zemljišta, hidrografija, svojstva zemljišta, flora, fauna, blizina mora itd.
Po teoretičairma koji zagovaraju ove teorije, sve društvene pojave čoveka uslovljene su geografskim pojava. Tako od klimatskih uslova zavisi koju vrstu poljopivredne kulture će gajiti jedna porodica, koja mitska stvorenja će obožavati itd. A ako znamo da je porodica osnovna ćelija svakog društva, jasno je zašto teoretičari smatraju da se ovo manifestuje na čitavo društvo.
Sagledavajući prethnodno možemo reći da geografski teoretičari ostvaruju uspeh pri povezivanju i značaju čoveka kao jedinke, preko porodice do kompletnog društva stvarajući jednu homogenu neraskidivu celinu. Sa druge strane geografske teorije se kritikuju zbog preteranog uopštavanja i uslovljanja društvenih pojava isključivo geografskim faktorima. Međutim treba napomenuti da se geografski faktori i danas manifestuju u velikoj meri jer je 70% svetske populacije i dalje na ivini eksizstencije i da su privredno društvene pojave uslovljenje klimatskim i reljefnim uslovima. Geografske teorije nemaju značajniji uticaj na države koje su tehnološki razvijene ali iskreno govoreći može se reći da se to samo privid. Poslednjih godina zbog drastičnih klimatskih promena, može se uvideti da i visoko tehnoloki razvijene države popuštaju pred prirodnim pojavama, shvatajući da je čoveka taj koji mora svoje društveno uređenje i privredne delatnosti da podredi prirodi a ne obratno, jer u suprotnom postoji velika verovatnoća da čovek ostane bez svojeg jedinog utočišta, planete Zemlje kakvu danas poznajemo.