Za predstavljanje svih, najraznovrsnijih aspekata porodice poslužićemo se funkcijama koje porodica mora da zadovolji, jer una upravo zbog toga i postoji. Koje i kakve će funkcije porodica vršiti zavisi od mnogo faktora. One se menjaju, kao što se i sama porodica menja. Na ovom planu može se slediti zanimljiva evolucija: u periodu primitivnih porodičnih organizacija, funkcije porodice nisu bile oštro izdvojene od društvenih, jer slabo opremljeni i nezaštićeni čovek nije mogao živeti samo u porodici i nije mogao privređivati samo u njoj. Kasnije porodica postaje ¨malo društvo¨ i u velikoj meri se oslobađa zavisnosti od društva (patrijarhalna porodica). Najzad, dolazi do ponovnog znacajnog preplitanja poradičnih i dtruštvenih funkcija: država preuzima znatan deo poslova koje je obavljala porodica. Ova evolucija započinje u kapitalizmu i nastavlja se u socijalizmu. Socijalizam u znatnoj meri uspostavlja ravnotežu između društva i porodice. Međutim, iako se porodica bitno menja, njene osnovne funkcije ostaju i ostaće još vrlo dugo, sve dok porodica bude značajna društvena grupa. Najvažnije funkcije porodice jesu:
a) Reproduktivna funkcija. Porodica je osnovni nosilac biološke i đruštvene strane proizvodnje Ijudi. To je jedan od njenih najvažnijih zadataka. O njoj će kasnije biti vise reči.
b) Privredna (ekonomska) funkcija. Porodica nije samo biološka već i ekonomska grupa. Ona je obavljala i danas obavlja niz ekonomskih zadataka: proizvođnju, potrošnju, raspodelu dobara i dr. Nekad je ona bila i proizvođačka i potrošačka jedinica, nekad samo potrošačka, a u posleđnje vreme sve vise gubi karaikter ekonomske zajednice uopšte. Njena ekonomska funkcija zavisi u prvom redu od materijalne osnove: od oblika svojine i razvijenosti materijalne proizvodnje, Pravilo je da je porodica i proizvođačka i potrošačka jedinica ukoliko je društvo siromašnije i ukoliko ona počiva na privatnoj svojini. Obrnuto, sa razvitkom industrije i robne proizvodnje, a naročrto društvene svojine u socijalizmu, porodica prestaje da bude proizvođačka grupa i pretvara se u grupu potrošača.
c) Funkcija pružanja zaštite. Porodica je oduvek pružala zaštitu svojim članovima od životnog rizika. Oblici ove zaštite preplitali su se sa đruštvenom odnosno državnom zastitom; negde je porodična zaštita bila daleko iznad državne (partijarhalno društvo); negde obrnut (prvobitna zajednica, delimično savremeni kapitalizam, a naročito socijalizam). Osnovne porodične zaštitne funkcije jesu: osposobljavanje za život, izdr-žavanje, nasleđivanje, pružanje pomoći u nevolji, bolesti, u slučaju nesposobnosti za rad i dr. Sam obim pojedinih obliika zaštite istorijski je uslovljen i promenljiv. Takođe je promenljiv i krug srodnika koji uživaju zaštitu porodice odnosno koji su dužni da pružaju zaštitu Članovima porodice.