Pod ponudom podrazumevamo količinu neke robe koju je preduzetnik voljan da proizvede i proda pri različitim nivoima njene cene. Preciznije, ponudu možemo definisati kao odnos između ponuđene količine neke robe i njenje cene, pri ostalim nepromenjenim uslovima, kao što su: troškovi proizvodnje, cene supstituta i organizacija tržišla. Ponuda izražava, dakle, prodajnu spremnost proizvođača neke robe pri različitim nivoima cene te robe, ceteris paribus. Drugim rečima, ona pokazije koje se količine neke robe mogu prodati pri svakom određenom nivou njene cene na određenom tržištu i u određenom vremenskom periodu.
Kao potražnja, i ponuda je definisana samo u odnosu na cene. Ona izražava određenu funkcionalnu vezu između ponuđenih količina neke robe i njenih mogućih cena. Takođe smo uvideli da je cenovna elastičnost ponude mera procentne promene u količini kojom se snabdeva tržište, a koja rezultira iz promene cene proizvoda. Deo promena u količini snabdevenosti robom i zbog promene vlastite cene može ležati u pomicanju resursa u njegovu proizvodnju od poduzeća i industrija koje se uključuju u snabdevanje proizvodima koji su blisko povezani s proizvodom.
Kroz ponudu i potražnju najlakše shvatamo šta se događa kada se država upliće u tržište i kako se i zašto menjaju cene određenih proizvoda. Ravnoteža je situacija u kojoj je cena dostigla nivo gde je ponuđena količina jednaka traženoj količini. Cena se zove ravnotežna cena, a količina ravnotežna količina. Ravnotežna cena je cena koja izjednačuje ponuđenu količinu i traženu količinu.
Ravnotežna količina je ponuđena količina i tražena količina pri ravnotežnoj ceni. Ravnotežna cena se ponekad naziva i cena pri kojoj se „čisti“ tržište jer je pri ovoj ceni svako na tržištu zadovoljan: kupci su kupili sve što su želeli da kupe, a prodavci su prodali sve što su želeli da prodaju.
Aktivnosti mnogih kupaca i prodavaca automatski pomeraju tržišnu cenu ka ravnotežnoj ceni. Kada tržište dostigne ravnotežu, svi kupci i prodavci su zadovoljni i ne postoji pritisak na cenu da raste ili da se smanjuje. Brzina dostizanja ravnoteže razlikuje se od tržišta do tržišta, u zavisnosti od brzine s kojom se prilagođavaju cene. Na većini slobodnih tržišta, viškovi i manjkovi su samo privremeni, jer se cene na kraju pomeraju ka svojim ravnotežnim nivoima.