Metodologija kao nauka je dugo bila osporavana i smatrana je samo delom načnog rada tj. istraživanja, međutim sve rži razvojem nauke i velikom broju grešaka u procesima istraživanja došlo se do zaključka da je neophodno napraviti "standarde" u naučno istraživačkom radu kojima je moguće potvrditi već sprovedena istraživanja. Na taj način ostvareni su i utvrđeni prvi metodi istraživanja.
Međutim i pored utvrđenih metoda istraživanja greške su se, a i danas, javljale u samoj analizi podata. Može se reći da je to apsolutno normalno jer svaka osoba tj. istražitelj ima svoje viđenje određenih podataka i svoj redosled njihove analize. Iz tog razloga postoji jasna potreba za stvaranjem efikasnih načina ocene i analize dobijenih podataka, jer bez toga dobijeni podaci neće značiti ništa za istraživanje.
Kao što smo videli kroz rad, podatke je prvenstveno potrebno prikupiti u određenoj količini i kvalitetu za predmet istraživanja kako bi se uopšte moglo početi sa analiziranjem podataka a prva faza jeste ocena kvaliteta i verodostojnosti prikupljenih podataka. Ocenom prikupljenih podataka može se nastaviti sa njihovim klasifikovanjem i razvrstavanje tj. postavljanjem u odgovorajuće skupine i onda primena odgovarajućih analitičkih tehnika kako bi se od postojećih podataka izvukla tačnost ili netačnost postavljene hipoteze.
Sve u svemu može se reći da nije moguće izvršiti potrvrdu hipoteze tj. istraživanja bez kvalitetne analite podataka, jer bi se u suprotnom moglo doći do pogrešnih konstatacija, što je veoma čest slučaj, ali opet greške su sastavni deo rada i njihovom analizom može se preduprediti istraživački rad.