U jednom od svojih prvih priručnika poznati američki znanstvenik A.S.Crafts kaže " u početku nije bilo korova ". Ovim riječima autor je htio reći da do pojave čovjeka nije bilo korova. I zaista, onog trenutka kad se čovjek počeo organizirano baviti poljodjelstvom , korovi su postali dijelom njegove svakodnevnice. Uzgajajući kulturno bilje čovjek je zajedno s njim "uzgojio" i njihove neželjene pratitelje, koje je kasnije nazvao korovom. Stoga nije slučajno da je poznati botaničar de Candola još u prošlom stoljeću kao korov označio "protiv volje poljoprivrednika kultivirane biljke".
Po toj definiciji smatramo korovom svaku biljnu vrstu koja raste zajedno s kultiviranom biljnom vrstom. Tako i suncokret npr. možemo smatrati korovom kad se javlja u šećernoj repi, soji ili uljanoj repici, jednako kao što su raž, ječam ili zob korovi ako se javljaju u pšenici ili uljanoj repici. Čak što više, pšenica određene sorte jest korov ako raste zajedno u kulturi s drugom sortom pšenice koju uzgajamo kao sjemensku robu. Iz prikazanog vidi se da su korovi pratitelji kulture. Oni su zajedno s kulturom udruženi u biljne zajednice (fitocenoze). Vezani su uz čovjekovu djelatnost (definicija Crafta) te su zapravo antropofiti kao i kulturne biljke. Nastali su u vrijeme i zajedno s čovjekom. Stoga se s razlogom kaže da je korov stvorio čovjek. Botaničar Thellung kaže isto ali na drugi način. Njegova definicija "korove je stvorio plug" upućuje na isti zaključak. U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Tako američki znanstvenik Klingman kaže da je korov "biljka koja raste na neželjenom mjestu, odnosno biljka izvan mjesta". Drugim riječima, korovi nisu uvijek samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i sl.). Korovi su veliki problem na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove i staze, na sportskim objektima, parkovima, ispod dalekovodova, u šumama i sl. U svim rečenim slučajevima govorimo o biljnim vrstama (korovima) na neželjenom mjestu. Upravo tako i glasi definicija Andersena koji kaže da je korov "svaka biljka koja raste na mjestu gdje to ne želimo". Slično govori i definicija Georgije koja kaže da je korov "biljka koja raste na mjestu gdje želimo da raste nešto drugo".U narodu riječ korov ima višestruko značenje. Stoga ga i nije jednostavno definirati. U nas ovaj općeprihvaćeni naziv vuče podrijetlo iz mađarskog jezika. Osim riječi korov, u našem narodu rabe se i riječi drač, trava, plevel i sl.S gledišta poljodjelca korovi su uvijek štetne i neželjene biljne vrste jer svojom prisutnošću umanjuju količinu i kakvoću kultiviranoj vrsti. S druge pak strane njihova prisutnost omogućuje zaposlenje ogromnom broju lokalne i prolazne sezonske radne snage.
Mnoge korovne vrste služe pčelama za skupljanje meda, pticama i glodavcima kao izvorište hrane i kao sklonište, često ih beremo kao samoniklo jestivo ili ljekovito bilje, ali su istovremeno i domaćini mnogim bolestima i štetnicima bilja. Zbog svojstava da brzo niču i izrastu visoko, korovi umanjuju vidljivost uz ceste, mogu usporiti protok vode u vodotocima. Zbog istih karakteristika čovjek ih rabi kod sprečavanja erozije, koju gradnjom različitih objekata sam pospješuje. Uzimajući sve iznijeto u obzir, nije se teško složiti s razmišljanjima američkog znanstvenika W. A. Andersona, koji kaže da su korovi "kontroverzne biljke koje nisu uvijek štetne, jednako kao što nisu uvijek korisne".