Berza-organizovan prostor na kome se obavlja kupovina i prodaja određene vrste robe; U institucionalnom smislu reč je o organizovanom poslovnom prostoru, objektu u okviru koga se trguje sa berzanskim materijalom; Berza je nerazdvojni deo tržišta i tržišne privrede i od njenog poslovanja i uspešnosti zavisi i uspešnost ukupnog tržišta, tržišne privrede.
Na ovim berzama se svakog dana u ulozi investitora i korisnika kapitala sastaju: bankari, poslovni ljudi, špekulanti koji raspolažu poslovnim informacijama o kretanju kapitala, kreditnoj sposobnosti pojedinih zemalja i njihovih privrednih subjekata, informacijama o potrebama plasmana kapitala i sa drugim informacijama koje su od značaja kod donošenja odluka o emisiji , plasmanu i trgovini sa efektima. Na sastancima ovih berzi traži se kapital za različite namene, koji se ulaže u kupovinu HOV raznih vrsta kao što su: akcije, obligacije, obveznice, hipotekarne založnice,..
Beogradska berza je osnovana kao akcionarsko društvo, pri čemu su se kao osnivači našle banke, Poštanska štedeonica, osiguravajuća društva, Savezna država i Republika Srbija. Od kada je Beogradska berza obnovila svoj rad, na njoj se trgovalo uglavnom kratkoročnim hartijama od vrednosti, tačnije kratkoročnim pozajmicama novca, kratkoročnim dužničkim instrumentima preduzeća i, povremeno državnim obveznicama nevelikih vrednosti. Sekundarne trgovine akcijama gotovo da i nije bilo, pa je tek u aprilu 2000. god. održano prvo trgovanje akcijama iz svojinske transformacije. Pravo berzansko trgovanje započinje tek 2001. godine kada počinje trgovanje akcijama iz procesa privatizacije.
Uglavnom zbog nedostatka informacija, investiranje u hartije od vrednosti još uvek nije opšte prihvaćeno. Javnost nije dobro informisana o mogućnostima finansijskog tržišta i zbog toga se ono shvata kao isuviše kompleksno i riskantno. Iako su dugoročne kamatne stope na uloge u devizama povećane u poslednjih nekoliko godina, i dalje su u stvari kratkoročne stope. I dalje je profitabilnije investirati u obveznice sa rokom otplate preko jedne godine nego uložiti novac u neku od komercijalnih banaka. Ipak, efekat se može pratiti istovremeno kroz stalni pad prinosa, jer se obveznice prodaju po nižem diskontu nego pre procene. Iako je očigledno da su promene u ceni obveznica uglavnom određene pre nekim drugim faktorima nego faktorima karakterističnim za finansijsko tržište, uticaj kreditnog rejtinga je neosporan. Takođe se očekuju uticaji i na bankarski sistem.